Menopauza je prirodno razdoblje u životu žene kada ona prestaje imati mjesečna menstrualna krvarenja. Drugim riječima, menopauza je posljednja menstruacija u životu, a njezina se dijagnoza može postaviti kada žena unazad godinu dana nije imala menstrualna krvarenja. Menopauza je normalan dio procesa starenja ženskog organizma i posljedica je smanjenja koncentracije ženskih spolnih hormona u tijelu. S godinama se smanjuje reproduktivna sposobnost žene, jajnici proizvode sve manje količine estrogena te se posljedično mijenja i kvaliteta i trajanje menstrualnih ciklusa. Osim toga, smanjenje razine ženskih spolnih hormona utiče na gotovo sve organske sisteme u tijelu žene, a te se promjene manifestuju različitim simptomima. Kada nastupi menopauza, jajnici žene su prestali proizvoditi jajne stanice i većinu estrogena, a reproduktivna sposobnost žene trajno prestaje.
Perimenopauza je razdoblje prije menopauze, a može trajati i do deset godina. Obično počinje u četrdesetim godinama života, ali može i ranije, odnosno kasnije. Za to vrijeme, jajnici postepeno gube svoju funkciju proizvodnje jajnih stanica i lučenja estrogena. Menstrualni ciklusi počinju biti nepravilni, a mogu se javiti i nepravilna krvarenja između ciklusa. Godinu do dvije prije menopauze dolazi do naglog pada razine estrogena u organizmu i u to se vrijeme najčešće počinju javljati tipični simptomi menopauze.
Postmenopauza je razdoblje nakon menopauze, odnosno razdoblje nakon što je prošla najmanje godina dana od posljednjeg menstrualnog krvarenja. Kod nekih žena već na početku ovog razdoblja dolazi do značajnog smanjenja inteziteta simptoma, dok se kod nekih žena simptomi znaju povremeno javljati i godinama nakon menopauze. U razdoblju postmenopauze, žene su pod povećanim rizikom od razvoja brojnih zdravstvenih komplikacija poput osteoporoze i srčanih bolesti.
Prijevremena menopauza je nastup menopauze prije 40. godine života, a uzroci njezine pojave mogu biti razni. Takvo se stanje može javiti spontano, kao posljedica nekih autoimunih bolesti, hromosomskih poremećaja ili može biti potaknuto djelovanjem nekog vanjskog faktora kao što je hemoterapija ili zračenje. U svakom slučaju, posljedica je značajan pad razine estrogena koji sa sobom nosi gubitak reproduktivne sposobnosti i brojne zdravstvene probleme.
Većina žena ulazi u razdoblje menopauze između 45. i 55. godine života, najčešće iza pedesete godine. Najznačajniju ulogu u tome kada ćete tačno ući u menopauzu imaju genetika i nasljeđe. To znači da ćete vjerojatno u menopauzu ući u godinama u kojima je vaša majka ušla, s mogućnosti odstupanja od nekoliko godina. Istraživanja su pokazala i da je pušenje jedan od faktora koji može ubrzati ulazak u menopauzu, s obzirom da pušenje ima dokazano negativan uticaj na funkciju jajnika. Početak i trajanje menopauze, odnosno njezinih simptoma, variraju od žene do žene. Kao što je već prethodno rečeno, razdoblje perimenopauze može trajati i do deset godina, a već se tada mogu početi osjećati određeni simptomi koji postaju učestaliji i intezivniji kako se menopauza bliži. U prosjeku, simptomi traju 4-5 godina nakon posljednje menstruacije. Nakon toga se prorjeđuju ili u potpunosti nestaju, ali kod nekih žena mogu potrajati i desetak godina.
U razdoblju prije menopauze, vjerojatno ćete primijetiti neke simptome i promjene na tijelu. Prije svega, vaši menstrualni ciklusi će postati neredovni, a krvarenja nepravilna. To je znak opadanja funkcije jajnika i sasvim je normalna pojava. Uz to, neki od simptoma koje ćete moći primijetiti su:
Trebate imati na umu da nije svaka od navedenih promjena nužno povezana samo s menopauzom i da uvijek postoji mogućnost da u njezinoj pozadini leži neki drugi zdravstveni problem. Stoga, ako su vam neki od simptoma poput problema s pamćenjem te osjećaja iscrpljenosti jako naglašeni, svakako je preporučljivo da se javite svome liječniku kako bi se utvrdio tačan uzrok tih problema.
Estrogen, između ostaloga, djeluje i na mozak i nervnisistem te reguliše razinu ”sretnih” hormona u mozgu. Smanjenje njegove koncentracije koje se javlja zbog pada funkcije jajnika stoga može uzrokovati mentalne smetnje i psihičke simptome. Ovi se simptomi često javljaju u razdoblju menopauze, a uključuju promjene raspoloženja, probleme sa spavanjem, depresiju, anksioznost i hronični umor. Česti su i problemi s koncentracijom, manjak motivacije, iritabilnost pa čak i agresivnost. Kao posljedica takvih promjena može doći do smanjenja efikasnosti na poslu, usporenog snalaženja u uobičajenim svakodnevnim situacijama ili narušavanja privatnih odnosa. Ove promjene mogu značajno umanjiti kvalitetu života žene, stoga se ne smiju zanemarivati.
Ako vas simptomi menopauze jako muče, svakako preporučujemo da popričate sa svojim ljekarom o mogućnosti terapije. Simptomi menopauze se najbolje kontrolišu primjenom hormonskog nadomjesnog liječenja, odnosno estrogena ili estrogena i progesterona. Propisuje se najmanja doza koja je djelotvorna kroz određeno vrijeme, ovisno o vašim simptomima i zdravstvenom stanju. Važno je naglasiti kako nisu sve žene kandidati za hormonsku nadomjesnu terapiju, s obzirom da ona, kao i svaki lijek, sa sobom nosi određene rizike. Nadomjesne hormone ne bi trebale primjenjivati žene koje imaju karcinom, koje su imale karcinom dojke ili endometrija, one koje su prebolile duboku vensku trombozu itd. O tome će vas najbolje savjetovati vaš ljekar nakon uzimanja vaših zdravstvenih podataka, kliničkog pregleda i po potrebi, određenih laboratorijskih pretraga.
Estrogen se može primjenjivati i lokalno. Žene koje imaju problema s vaginalnom suhoćom mogu lokalno primjenjivati kreme s niskom dozom estrogena. Lokalna primjena estrogena ne pomaže u smanjenju simptoma poput napadaja vrućine ili noćnog znojenja. Nekim ženama može pomoći i primjena alternativnih pripravaka, ali njihova djelotvornost nije naučno dokazana. Prije početka uzimanja bilo kakvih biljnih pripravaka ili suplemenata, preporučujemo da se konsultujete sa svojim liječnikom.
Hormonsko nadomjesno liječenje je generalno sigurno, ali sa sobom nosi određene rizike. Također, nije prikladno za sve žene i ima mnogo kontraindikacija. Primjena hormonske terapije može značajno umanjiti simptome poput napadaja vrućine, nepravilnih krvarenja ili vaginalne suhoće te poboljšati opće stanje i raspoloženje. Primjena estrogena ima povoljan uticaj na kosti i sprječava razvoj osteoporoze, a prema istraživanjima, smanjen je i rizik od karcinoma debelog crijeva kod žena koje koriste hormonsku terapiju. Međutim, istovremeno se povisuje rizik od srčanih bolesti, karcinoma dojke i moždanog udara, osobito ako se takva terapija koristi dulje od pet godina. Stoga, potrebno je prvenstveno procijeniti sve potencijalne prednosti i rizike za ženu koja planira započeti hormonsko nadomjesno liječenje, a zatim odrediti najmanju dozu koja je djelotvorna i primjenjivati je u što kraćem vremenu koje za ženu donosi poboljšanje u simptomima.
Smanjenje koncentracije estrogena ima veliki uticaj na fiziologiju i opće zdravlje žene. Menopauza je stoga povezana s brojnim zdravstvenim komplikacijama. Nakon menopauze, žene imaju povećan rizik od razvoja osteoporoze, smanjenja gustoće kostiju i pojave fraktura. Također, povišen je rizik za nastanak bolesti srca i krvnih žila te moždanog udara.Demencija i kognitivne poteškoće zajedno s psihijatrijskim poremećajima poput depresije također se nerijetko javljaju u žena u postmenopauzi. Mogu se javiti i problemi s mokraćnim sistemom i zadržavanjem mokraće, slabljenje vida te katarakta. Česta pojava je i dobivanje na tjelesnoj težini, usporen metabolizam i otežano mršavljenje.
Iako je vjerojatnost trudnoće u razdoblju perimenopauze značajno manja nego u mlađih žena, svejedno postoji. Trudnoća u povišenoj životnoj dobi sa sobom nosi povećan rizik od zdravstvenih komplikacija kako za majku tako i za dijete, stoga je poželjno razmotriti različite oblike kontracepcije u tom razdoblju. Primjena kontracepcijskih pilula u perimenopauzi štiti od trudnoće, ali reguliše i nepravilne menstrualne cikluse i neredovna krvarenja. Isto to vrijedi i za druge oblike hormonske kontracepcije. Međutim, treba imati na umu da oralna hormonska kontracepcija ne štiti od spolno prenosivih bolesti te se stoga preporuča i istodobna primjena prezervativa, osobito ako se radi o promjeni partnera.
Takva pojava je sasvim normalna. Pad koncentracije estrogena koji se događa kako se žena približava menopauzi uzrokuje stanjenje vaginalne sluznice i vaginalnu suhoću. Posljedično tome, spolni odnosi mogu biti vrlo neugodni i bolni. Problemi mogu varirati od osjećaja suhoće i zategnutosti vagine do jake boli pa čak i krvarenja za vrijeme odnosa. Osim toga, pad seksualne želje još je jedna posljedica niske razine estrogena, što dodatno pridonosi izraženosti ovih simptoma. Konsultujte se s vašim ginekologom oko korištenja lubrikanta ili primjene lokalnih estrogenskih pripravaka. Razgovor s partnerom također je važan dio rješavanja ovog problema jer može ublažiti osjećaje tjeskobe i nelagode koji se mogu razviti zbog straha od bolnog odnosa.
Menopauza nije razlog da prestanete posjećivati ginekologa. Bilo da se konsultujete oko hormonskog nadomjesnog liječenja ili imate bilo kakvo krvarenje nakon menopauze, odnosno posljednje menstruacije, trebate posjetiti svog ljekara. Godišnji pregledi zdjelice nisu prijeko potrebni ako nemate zdravstvenih problema ili simptoma koji vas muče, ali dobro ih je svako nekoliko godina napraviti. Uzimanje PAPA testa se preporučuje svake godine do 65. godine života.
Razdoblje menopauze sa sobom nosi brojne simptome i promjene koje ćete vidjeti na svome tijelu. Međutim, treba imati na umu da nisu sve promjene ”normalne” i na neke treba obratiti posebnu pažnju. Bilo kakav simptom koji vam značajno umanjuje kvalitetu života, bio on fizičke ili psihičke naravi, trebate prijaviti svome liječniku kako se ne bi previdio neki drugi mogući uzrok takve promjene. Pretjerano lupanje srca, izražena depresija, česte promjene u količini i kvaliteti stolice, izražena zaboravljivost te hroničan osjećaj iscrpljenosti i jakog umora samo su neki od simptoma o kojima bi trebali porazgovarati sa svojim ljekarom. Važno je napomenuti kako svako vaginalno krvarenje, bez obzira na količinu, koje se javi nakon menopauze, odnosno nakon godinu dana od posljednje menstruacije zahtjeva posjet ginekologu. Uzroci krvarenja obično su dobroćudne naravi (poput tačkastog krvarenja zbog vaginalne atrofije ili blagog krvarenja zbog prisutnosti polipa u rodnici ili na cerviksu). Međutim, u pozadini krvarenja mogu biti i zloćudna stanja poput kacinoma vrata maternice ili karcinoma endometrija, stoga se takve bolesti uvijek trebaju isključiti.
Manjak estrogena vodi do gubitka elastičnosti kože, pojave bora i smanjenja kvalitete kože. Koža često postaje suha, a može se i perutati. Stoga je važno kožu dobro hidrirati izvana i iznutra kako bi se sačuvala njezina kvaliteta. Koristite prirodne i blage kozmetičke proizvode čiji pH odgovara pH kože. Masnije kreme za lice, ruke i tijelo pomoć će vam u održavanju lipidne barijere i prirodnog zaštitnog sloja kože. Ne zaboravite na UV zaštitu, osobito za vrijeme sunčanih dana i ljeti. Raznovrsna i zdrava prehrana bit će vam izvor antioksidansa koji pomažu u očuvanju kolagena u koži, a svakodnevni unos dovoljne količine tekućine osigurat će vam zdraviju i čvršću kožu.
Dobivanje na tjelesnoj težini jedna je od čestih nuspojava ulaska u menopauzu. Hormonske promjene samo su jedan od faktora koji tome pridonose, a važnu ulogu igraju i genetska podloga, životni stil i normalne promjene povezane sa starenjem. Gubitak mišićne mase koji se događa paralelno sa starenjem doprinosi usporenju metabolizma i povećanju udjela masnog tkiva u tijelu. Nepravilna prehrana, manjak sna, štetne navike poput konzumacije alkohola i manjak fizičke aktivnosti uzrokuju porast tjelesne težine, osobito u centralnom dijelu tijela. Važno je održavati metabolizam aktivnim, a to najbolje možete učiniti raznovrsnom prehranom, raspoređivanjem dnevnih obroka u veći broj manjih umjesto dva ili tri velika te redovitom tjelesnom aktivnošću. Šetnja, pilates, joga ili jednostavne vježbe istezanja pomoć će vam u održavanju fizičke kondicije i doprinijeti boljem raspoloženju. Izbjegavajte kasnovečernje obroke i pijte dovoljnu količinu vode ili nezaslađenih čajeva. Ne zaboravite provoditi vrijeme na otvorenom jer svježi zrak i Sunčeva svjetlost imaju utjecaj na pravilno odvijanje brojnih fizioloških procesa u organizmu.
Iako su neke zdravstvene komplikacije češće kod žena u menopauzi nego kod žena reproduktivne dobi, postoje brojni načini kojima možete sačuvati svoje zdravlje. Prije svega, slušajte svoje tijelo i nemojte zanemarivati znakove koje vam šalje. Nemojte izbjegavati odlazak ljekaru ako primjetite neuobičajene promjene i simptome. Vodite računa o svom ginekološkom zdravlju i napravite redovne preglede svakugodinu čak i ako nemate konkretnih smetnji. Ne zaboravite ni preglede grudi i odazovite se na mamografiju kada budete pozvani ili ranije ako uočite nekakve promjene poput kvržica na dojci. Praktikujte redovnu tjelesnu aktivnost i pokušajte se što ispravnije hraniti. Meditacija i boravak u prirodi mogu vam pomoći u održavanju dobrog mentalnog zdravlja. Nemojte zaboraviti na svoje hobije ako ih imate, a odlazak u penziju iskoristite i za učenje novih stvari i vještina. Provodite vrijeme sa svojom porodicom, prijateljima i kućnim ljubimcima – sve to doprinosi boljem raspoloženju i čuvanju mentalnog zdravlja. Nemojte zaboraviti da je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko, stoga ih čuvajte s jednakom pažnjom!
