Prof. dr. Devleta Balić je renomirana profesorica, ginekologinja i subspecijalistkinja iz oblasti ginekološke endokrinologije, reproduktivne medicine i menopauze. Više od tri decenije, svojim znanjem i empatijom, pomaže ženama da prođu kroz sve faze života sa zdravljem, razumijevanjem i dostojanstvom.
Rođena u Brčkom, medicinu je diplomirala na Univerzitetu u Tuzli, gdje je kasnije magistrirala i doktorirala, te gradila svoju akademsku karijeru od asistenta do redovne profesorice ginekologije i akušerstva. Bila je pionir u mnogim medicinskim praksama u BiH, uključujući vantjelesnu oplodnju (IVF), office histeroskopiju i savremene metode hormonalne terapije.
Njena stručnost se ogleda ne samo kroz rad sa pacijenticama, već i kroz edukaciju, naučna istraživanja i međunarodnu saradnju. Aktivna je članica više stručnih udruženja, poput ESHRE i FIGO, i autorica brojnih naučnih radova i udžbenika iz oblasti reproduktivnog zdravlja.
Kao osnivačica Centra za menopauzu, profesorica Balić želi ženama pružiti više od dijagnoze ,želi im pružiti razumijevanje, plan, ravnotežu i novu životnu snagu. Njen pristup objedinjuje medicinsku preciznost i ljudsku toplinu, a Centar je odraz njene filozofije:“Menopauza nije kraj, već novi početak“.
U slobodno vrijeme, prof. Balić njeguje zdrav životni stil, bavi se trčanjem, uživa u kuhanju i vjeruje da osmijeh i topla riječ liječe jednako kao i terapija.
Svako od njih nosi svoje osobine, radosti i tuge, svoje prednosti i mane. Već nakon četrdesete godine života srećemo se sa prvim simptomima budućeg životnog razdoblja karakteriziranog različitim psihičkim i fizičkim promjenama koje nazivamo različitim terminima: prijelazno razdoblje, klimakterij, klimaks, menopauza.
Kao što i sve žene ne dobivaju menstruaciju u isto vrijeme, tako se ni promjene karakteristične za ovo životno razdoblje ne javljaju kod svih žena u isto vrijeme i na isti način. To zavisi od faktora kao što su menstrualni ciklusi, genetika, način života i ishrane, postojeće bolesti, stres i opšte zdravstveno stanje organizma.
To razdoblje života ne mora biti nužno teško i naporno kako se to često misli, nego može biti i početak novog razdoblja u životu žene, u njenoj profesionalnoj karijeri, odnosu prema članovima porodice, odnosu prema hobijima i zdravlju. Ako se okrenemo oko nas vidjećemo da ima mnogo žena u ovom životnom razdoblju koje se kandidiraju za predsjednice država, imaju uspješnu glumačku karijeru ili u svom profesionalnom svijetu i dalje rade i postižu još bolje rezultate.
Naravno, mnogo zavisi i od naših porodica, životne i radne sredine i njihovog načina prihvatanja žene u tom životnom razdoblju. U razvijenim socijalnim sredinama menopauza se smatra prelaskom u jedno sigurnije i mirnije razdoblje života. Zbog toga ne moramo biti slavne i poznate da bi u svom životu proživjele zdravu, aktivnu, hobijima i sklonostima ispunjenu menopauzu.
Da bismo ispunile taj cilj prvo se trebamo upoznati o tome šta to jeste menopauza i ono što ona sobom nosi.
Riječ menopauza u stvari označava zadnju menstruaciju u životu žene i kraj reproduktivnog razdoblja, što je dio prirodnog procesa starenja. Javlja se između 45. i 55. godine života, a u našem podneblju najveći broj žena menopauzu ima oko pedesete godine. Na to u kojoj će se životnoj dobi pojaviti menopauza utiču brojni faktori od genetskih pa do faktora stila života kao što je pušenje npr. Jajnici kao glavni nositelji hormonske aktivnosti u organizmu žena zajedno i sa drugim žlijezdama stare, što kroz vrijeme rezultira smanjenom proizvodnjom ženskih spolnih hormona, ali i drugih kao što su muški sponi hormoni i hormoni štitne žlijezde.
Menopauza se može javiti i prije četrdesete godine života što nazivamo ranom menopauzom, ali i nakon 55. godine života što se naziv kasnom menopauzom. Te pojave su svrstane u kategoriju menstrualnih poremećaja, a ne prirodnu menopauzu. Pored toga, menopauza može nastupiti i kao posledica hiruruških zahvata kao što su vađenje materice i jajnika zbog ginekološke bolesti. Tretman onkoloških bolesti citostaticima ili zračenjem dovodi do prekida funkcije jajnika i uzrokuje nastupanje menopauze. Svi “oblici” menopauze bez obzira na uzrok zaslužuju tretman.
Šta se dešava sa našima jajnicima u ovom razdoblju?
Pored smanjene proizvodnje hormona povremeno počinju da izostaju i ovulacije. Žensko
novorođenče se rodi sa unaprijed određenim brojem jajnih ćelija koje propadaju tokom cijelog života. Od više stotina hiljada jajnih ćelija u jajniku kod male djevojčice, samo će 300-500 njih doživjeti ovulaciju. Prema tome i broj menstruacije je na neki način preodređen na samom rođenju. Već od četrdesete godine broj ovulacija se smanjuje, mijenja se dužina i karakter menstrualnog ciklusa i menstruacije i konačno se završava zadnjom menstruacijom-menopauzom. I da ne zaboravim, menstrualni ciklus i menstruacija nisu dva ista pojma. Menstrualni ciklusu je period od početka jedne do početka druge menstruacije, a menstruacije je samo period krvarenja u menstraulnom ciklusu. S tim u vezi se smanjuje i mogućnost trudnoće u ovim godinama. Prestanak menstruacije je samo pokazatelj da su naši jajnici prestali da proizvode ženske spolne hormone estrogen i progesteron, koji su u našem reproduktivnom razdoblju uticali na mnoštvo funkcija koje se ne odnose samo na rađanje, nego i na zdravlje krvnožilnog sistema, mozga, kostiju kože, sluznica, kose, mokraćne bešike i sl.
Naravno, to sve se ne dešava u jednom trenutku nego tokom više godina. Možemo reći da se žena nalazi u menopauzi tek onda kada je prošlo više od godinu dana od njene zadnje menstruacije. Zbog toga period koji tome prethodi nazivamo premenopauzom, a period nakon toga postmenopauzom. U našoj sredini je često upotrebljen termin klimakterij koji označava u stvari cijelo to prijelazno razdoblje. Ukoliko se zapitamo odakle dolazi taj naziv, vidjećemo da u latinskom jeziku znači „kritično razdoblje“ dok u grčkom jeziku riječ klimaks znači „ljestve“. Kad razmislimo, značenje baš lijepo opisuje taj životni period: silazimo ili se penjemo, a sve to nije ni malo lako. Glavnim „krivcem“ za većinu pomenutih zbivanja i simptome koji ih prate ovaj životni period optužuje se manjak ženskog spolnog hormona estrogena. Međutim, danas znamo da u tom procesu učestvuju i drugi polni hromoni kao što je progesteron, inhibini, Antimilerov hormon. Te hormonske promjene su odgovorne za promjene u menstruacijskom ciklusu, ali i za brojne druge tegobe koje nastaju kao što su valunzi, noćna znojenja, nesanica, promjene raspoloženja. U stvari možemo jednostavno reći, da nema organa niti organskog istema koji na neki način nije pogođen promjenama u tom životnom razdoblju. Ali sve ovo ne treba da nas uplaši, naprotiv treba da nas ohrabri, jer znajući šta nas sve može očekivati možemo se bolje za to i pripremiti i ugodno prolaziti kroz menopauzu. Svaka od nas je individua za sebe tako da možemo očekivati da imamo i različite simptome, te da njihova pojava može na nas imati i različiti uticaj.
Doktorsku disertaciju iz oblasti menopauzalne medicine sam odbranila 2000. godine kada sam bila mlada žena. Menopauza mi je bila daleko i moram priznati da nisam baš shavatala moje pacijentice koje su mi se žalile na neke simptome o kojma sam vam govorila. Kada sam ja došla u te godine, mogu slobodno reći da nisam imala dovoljno razumijevanja kao žena, a ne kao doktor. Od tada su se
stavovi o tretmanu i pomoći kod menopauze i promijenili. Pošto se i životni vijek žena produžio, mi sada skoro trećinu života provodimo u ovim prijelaznim godinama. Zar to nije dovoljan razlog da ga
nakon perioda sazrijevanja, rađanja i odgajanja djece i građenja profesionalnih karijera napravimo bude kvalitetnim i uspješnim. Ono što je važno i što na početku svih razgovora sa mojim pacijentima napominjem jeste da prvo
trebamo provjeriti naše zdravstveno stanje i naše jednostavno rečeno ginekološko zdravlje. To ćemo
učiniti opštim pregledom, redovnim ginekološkim pregledom, PAPA testom, pregledom dojki, uz određene laboratorijske nalaze. To možemo nazvati svojevrsnom ulaznicom u kontrolisanu
menopauzu.
Nutricionista
Psiholog
Fizioterapeut
Psiholog
Biti vodeći centar za podršku ženama u menopauzi u regiji, gdje se susreću medicina, empatija i edukacija. Želimo stvoriti prostor u kojem se svaka žena osjeća viđeno, saslušano i gdje menopauza nije tabu, već prirodan proces koji se može proći s ravnotežom, znanjem i dostojanstvom
Naš cilj je da svakoj ženi pružimo sveobuhvatnu podršku tokom tranzicije kroz menopauzu kroz medicinsku stručnost, individualizovane tretmane, psihološku pomoć, edukaciju i prostor za relaksaciju. Kroz rad našeg tima i vođstvo prof. dr. Devlete Balić, Centar se zalaže za:
Menopauza se najčešće javlja između 45. i 55. godine života. Prosjek je oko 51. godine, ali simptomi mogu početi i nekoliko godina ranije (perimenopauza).
Valunzi, noćno znojenje, promjene raspoloženja, nesanica, suhoća vagine, pad energije i promjene u težini. Nisu svi simptomi prisutni kod svake žene.
Ne može se spriječiti jer je to prirodan proces, ali zdrava ishrana, redovno kretanje i briga o zdravlju mogu ublažiti simptome i pomoći u kvalitetnijem prelasku kroz ovaj period.
Simptomi obično traju nekoliko godina, u prosjeku 4–5, ali kod nekih žena mogu trajati i duže.
Preporučuje se ishrana bogata povrćem, voćem, integralnim žitaricama, proteinima i zdravim mastima. Treba smanjiti unos prerađene hrane, šećera i alkohola.
