Osteoporoza je hronična bolest koštanog sistema koja nastaje zbog gubitka koštane mase i smanjenja mineralne koštane gustine što ima za posljedicu razrijeđenost i krhkost kostiju sa povećanom sklonošću ka prelomima koji se najčešće dešavaju na pršljenovima kičmenog stuba, ručnom zglobu, vratu bedrene kosti (kuk), nadlaktice i koljene kosti. Često ostaje neprepoznata jer je to bolest bez jasnih simptoma.
Simptomi poput podmukle boli i umora u leđima većinom se zanemaruju, tako da se tek usputnom radiološkom pretragom na RTG snimci slučajno utvrdi osteoporotični prijelom. Smanjenje tjelesne visine i bol u leđima sa stvaranjem grbe prvisu znaci osteoporoze. Postmenopauzalna osteoporoza je uzrokovana manjkom estrogena, ženskog spolnog hormona, koji pomaže u regulaciji ugradnje kalcija u kosti kod žena. Obično se simptomi javljaju kod žena između 51. i 75. godine života, ali se mogu javiti prije ili kasnije. Nemaju sve žene jednak rizik za postmenopauzalnu osteoporozu.
Žene predstavljaju 80% oboljelih od osteoporoze. Osteoporoza pogađa gotovo polovicu svih žena starijih od 50 i 90% žena starijih od 75 godina. Jednim je ispitivanjem otkriveno da je povećani rizik od prijeloma kuka u starijih žena povezan s manjom tjelesnom težinom, obujmom bokova, mišićnom masom i drugim tjelesnim mjerama. Rana postmenopauza ili ona do koje dolazi uslijed hirurškog odstranjenja jajnika predstavlja povećani rizik. Gubitak koštanog tkiva zabilježen je i u mlađih žena koje nemaju menstruaciju tri mjeseca ili duže, žena s anoreksijom i nekih sportašica. Dodatno su ugrožene i žene koje nisu rađale. Paradoksalno je da trudnoća i dojenje ne povećavaju rizik iako se kalcij pojačano troši.
Zlatni standard i jedina pouzdana metoda otkrivanja osteoporoze je koštana denzitometrija – mjerenje koštane gustoće (koštane mase). Najsavremenija tehnika zasniva se na metodi DEXA koja koristi rendgenske zrake dviju različitih energija a pokazuje gustoću minerala u kosti izračunatu u gramima na četvorni centimetar.
Dvije osnovne i vrlo jednostavne mjere prevencije su: zdrava prehrana i fizička aktivnost.
Najvažnije je pokrenuti se! Istraživanja su pokazala da vježbe mogu povećati koštanu masu kao i antiresorptivni lijekovi. Skromniji učinak imaju kod osoba od 65-79 godine kada djeluju samo na povećanje mišične snage. Vježbajte barem tri puta sedmično. Vježbe moraju biti aktivne, dinamičke, antigravitacijske sa otporom. Također su bitne vježbe balansa kojima se koriguje postura i jačaju mišići.
Prikladan oblik fizičke aktivnosti za osobe različite životne dobi su duge šetnje koje bi trebale biti isprekidane sa 1-2 minuta bržeg hoda.
Prehranom je važno unositi dovoljno kalcija (800-1200mg/dan), vitamina D i proteina.
Hrana bogata kalcijem uključuje mliječne proizvode (mlijeko, sir, jogurt), mahunarke, zeleno lisnato povrće, suhe smokve, mak, rogač, orašaste plodove, sardine i srdele.
Glavni izvor vitamina D, koji osigurava većinu dnevne potrebe, je izlaganje suncu 15-20 minuta svaki dan. U hrani ga najviše ima u ribljem ulju, skuši, sardini, lososu, žumanjku jajeta, obogaćenim žitaricama, jogurtu, mlijeku i avokadu. Neophodno je smanjiti ili ako je moguće u potpunosti ukinuti pušenje, prekomjerno uživanje u alkoholu i crnoj kafi.
Konzumiranje soli mora biti umjereno.
Uz navedene mjere prevencije postoje i lijekovi zaliječenje osteoporoze. To su antiresorptivni lijekovi. Tu spadaju bisfosfonati. Bisfosfonati, kao što je alendronatietidronat, usporavaju gubitak koštane mase i korisni su u liječenju osteoporoze. Mogu se uzimati sami ili uz hormonsku nadomjesnu terapiju u prevenciji osteoporoze. Žene u postmenopauzi koje imaju teži ili opasan oblik osteoporoze mogu uzimati estrogen, koji će usporiti ili zaustaviti napredovanje bolesti. Nadomjesna hormonska terapija je najbolji način sprječavanja osteoporoze kod žena, kao i najbolji način liječenja bolesti.
Većina žena na hormonskoj terapiji koristi kombinaciju estrogena i progestina, oblika progesterona. Estrogen smanjuje rizik od bolesti koronarne arterije i može dvostruko smanjiti rizik od nastajanja osteoporoze. Budući da estrogen može donekle povećati rizik od raka maternice, većina žena kojima nije odstranjena maternica također uzima progestin koji im pomaže u zaštiti od ovog oblika raka. Svaka žena u postmenopauzi, bez obzira na dob, kandidat je za nadomjesnu hormonsku terapiju. Važno je znati da estrogena terapija ima popratne pojave, uključujući krvarenje iz maternice i osjetljivost prsa. Međutim postoje tretmani koji mogu smanjiti te učinke. Osim toga, nadomjesna hormonska terapija može ili ne mora donekle povećati i rizik od nastanka raka dojke ili srčane bolesti. Neka ispitivanja pokazuju da hormonska terapija može malo povećati rizik od raka dojke, dok druga ispitivanja pokazuju smanjeni rizik. Isto se odnosi i na srčane bolesti. Međutim mnogi liječnici vjeruju da zaštita koju nadomjesna hormonska terapija pruža srcu, kostima i pamćenju znatno nadmašuje bilo koji poznati rizik. Nadomjesna hormonska terapija je dostupna u višeo blika, uključujući tablete, flastere i kreme. Potrebno je savjetovati se s liječnikom o individualno najprikladnijem obliku terapije. Ako žena ne može ili ne želi uzimati estrogen, postoje i drugi lijekovi koji idu na recept a koji mogu usporiti gubitak koštanog tkiva te s vremenom čak i povećati gustoću kostiju. To subisfosfonati. Kao i estrogen, ova skupina lijekova može spriječiti prijelome kostiju, sačuvati koštanu masu i čak povećati gustoću kostiju kičme i kuka. Najpoznatiji lijek iz te skupine je alendronat. Ispitivanja pokazuju da može smanjiti rizik od prijeloma kuka i kralježnice za oko 50%.